Plaćanje auta u Njemačkoj: prenos, SEPA i ograničenja za gotovinu
Od maja 2026. iz Srbije možete da platite njemačkom trgovcu SEPA prenosom u eurima: novac stiže do kraja sljedećeg radnog dana, a naknada je mnogo manja nego za SWIFT plaćanje (0,08% umjesto 0,7% po cjenovniku banke Banca Intesa od maja 2026). BiH još nije u SEPA području, pa se odatle plaća međunarodnim (SWIFT) prenosom. Gotovina je rijetko rješenje: rezident Srbije ne smije da iznese više od 10.000 € ukupno, rezidentu BiH za iznošenje 10.000 € ili više potrebno je odobrenje entitetskog ministarstva finansija (u FBiH za više od 10.000 €), a 10.000 € ili više mora da se prijavi na granici.
Plaćanje prenosom sa računa
Fizičkom licu nije potrebna nikakva dozvola da njemačkom prodavcu plati auto. U Srbiji se plaćanja nerezidentima po tekućim poslovima obavljaju slobodno, preko banke (Zakon o deviznom poslovanju, članovi 3 i 32), a isto važi u FBiH i u Republici Srpskoj (entitetski zakoni o deviznom poslovanju, članovi 6 i 7).
U Srbiji uz nalog banci dostavljate osnov plaćanja i dokument na kojem se plaćanje zasniva, na primjer fakturu ili ugovor; ako ih dostavite kasnije, smatra se da je nalog dat tek onog dana kada ih banka primi. U FBiH se ne smije plaćati na osnovu simulovanog ugovora ili druge nevjerodostojne dokumentacije, niti zaključiti ugovor u kojem nije navedena stvarna vrijednost (član 7).
Depozit u iznosu njemačkog PDV-a (vidjeti vodič o izvozu) plaća se na isti način, a kako i kada se vraća, zavisi od pismenog dogovora sa trgovcem.
Njemački porez na vozilo za izvozne tablice obično se naplaćuje SEPA direktnim zaduženjem, kojim ne može da se tereti račun u Srbiji ili BiH; druge načine plaćanja objašnjava vodič o njemačkom porezu na vozilo.
Iz Srbije: SEPA prenos
Srbija je dio SEPA područja od 22. maja 2025, a od 4. odnosno 5. maja 2026, zavisno od banke, Narodna banka Srbije (NBS) i 18 od 19 banaka izvršavaju SEPA transfere odobrenja. SEPA plaćanje obavlja se samo u eurima, pa ga šaljite sa deviznog računa u eurima.
- U nalogu navodite IBAN trgovca i iznos; BIC je potreban samo kada trgovčeva banka ne može da ga odredi iz IBAN broja.
- Ako nalog stigne vašoj banci prije krajnjeg roka koji je ona odredila za taj dan, novac je na računu trgovca najkasnije do kraja sljedećeg radnog dana, računajući od trenutka kada banka ima potrebnu dokumentaciju.
- Trgovac dobija cio iznos: svaka strana plaća samo svoju banku.
- Plaćanje na pogrešan IBAN koji postoji ipak se izvršava, a povraćaj novca zavisi od banke kod koje je taj račun, pa IBAN provjerite prema fakturi.
Instant SEPA plaćanja tek počinju: NBS je u maju 2026. navela da će biti uvedena naknadno i postepeno, a organizacija European Payments Council je u septembru 2026. navela jednog učesnika iz Srbije. Plaćanja koja SEPA ne obuhvata i dalje idu preko SWIFT sistema.
Iz BiH: međunarodni prenos
BiH nije u SEPA području. Centralna banka BiH podnijela je zahtjev za pristupanje 6. augusta 2026; evropska tijela o njemu još nisu odlučila, a prve SEPA transakcije Centralna banka očekuje najranije šest mjeseci poslije prijema BiH u SEPA područje. Do tada njemačkom trgovcu plaćate međunarodnim (SWIFT) prenosom, koji je skuplji (vidjeti niže). Koliko takav prenos traje, nije potvrđeno, pa pitajte svoju banku.
Bankarske naknade i stavka u kalkulatoru
Svaka banka sama određuje naknade; dva cjenovnika kao primjer:
- Banca Intesa Beograd (važi od maja 2026): SEPA 0,08%, najmanje 300, a najviše 5.500 RSD (oko 47 €); SWIFT 0,7%, najmanje 1.000, a najviše 40.000 RSD.
- UniCredit Bank d.d. u FBiH (važi od 18. septembra 2026): 0,40% preko elektronskog bankarstva, najmanje 10 KM, ili 0,70% u filijali, najmanje 20 KM, a u oba slučaja najviše 900 KM; i još 1% kada eure plaćate sa računa u KM.
Za 17.850 € (auto od 15.000 € i depozit od 2.850 €) to je iz Srbije oko 14 € za SEPA prenos i oko 125 € za SWIFT prenos, a iz BiH oko 71 € preko elektronskog bankarstva ili 125 € u filijali, uz još 178,50 € za konverziju KM u eure.
U kalkulatoru stavka „Bankarski troškovi prenosa i konverzije“ polazi od 40 € za Srbiju i od 95 € za BiH. U banci Banca Intesa 40 € pokriva SEPA prenos do 50.000 €, ali SWIFT prenos samo do oko 5.700 €; 95 € je približno cijena banke UniCredit Bank d.d. za plaćanje 23.800 € preko elektronskog bankarstva, bez konverzije. Upišite iznos iz cjenovnika svoje banke. Ako vam se depozit vrati SEPA prenosom, Banca Intesa za taj priliv naplaćuje 0,06%, najmanje 100 RSD.
Koliko gotovine smijete da iznesete
- Srbija: rezident smije da iznese strani novac, čekove i dinare u ukupnom iznosu koji ne prelazi 10.000 €, a više samo pri iseljenju (odluka NBS, Službeni glasnik RS 67/2006, 52/2008 i 18/2009, tačke 10 i 11). Višak carina privremeno oduzima (tačka 14), a sud odlučuje da li se vraća. Nije jasno da li je dozvoljeno tačno 10.000 €, pa ostanite ispod tog iznosa. Ko živi u inostranstvu duže od godinu dana, nerezident je (Zakon o deviznom poslovanju, član 2); nerezident smije da iznese do 10.000 €, a više ako je taj novac prijavio pri ulasku ili podigao sa deviznog računa u Srbiji (odluka NBS, tačka 12).
- FBiH: rezident smije da iznese više od 10.000 € samo uz prethodno odobrenje Federalnog ministarstva finansija (Odluka o fizičkom prenosu gotovine, Službene novine FBiH 100/25, tačka IV).
- Republika Srpska: za iznošenje gotovine i čekova od 10.000 € ili više rezidentu je potrebno prethodno odobrenje Ministarstva finansija Republike Srpske (Uredba o fizičkom prenosu gotovine, Službeni glasnik Republike Srpske 20/26, član 4); taksa je 70 KM, a ministarstvo odlučuje u roku od 15 dana.
Kupovina auta nije među navedenim razlozima ni u jednom entitetu; ostaje „drugi opravdan razlog“, koji procjenjuje ministarstvo.
Bankarski čekovi i kartice
Oba entiteta BiH dozvoljavaju rezidentu da čekove u stranoj valuti iznad granice za gotovinu iznese isključivo radi plaćanja robe u inostranstvu: banka ih izdaje na osnovu predračuna prodavca, na granici pokazujete ispravu banke, a banci u roku od 60 dana dokazujete da ste ih iskoristili (odluka FBiH, tačka VI; uredba Republike Srpske, član 7). Prije toga pitajte trgovca da li ih prima. U Srbiji se čekovi računaju u istih 10.000 €.
Platna kartica vezana za vaš račun po pravilima EU nije gotovina, a carina Srbije dozvoljava da se slobodno nosi. Podizanje gotovine u inostranstvu se plaća: Banca Intesa je, na primjer, u maju 2026. naplaćivala 2% ili 3%, zavisno od kartice. Kartica sa unaprijed uplaćenim sredstvima koja ne glasi na ime i nije vezana za bankarski račun smatra se gotovinom u oba entiteta BiH i u Mađarskoj.
Prijava gotovine na granici
- Srbija i BiH: 10.000 € ili više, u bilo kojoj valuti, prijavljuje se carini na propisanom obrascu i pri izlasku i pri ulasku (Srbija: Službeni glasnik RS 20/18; FBiH: Službene novine FBiH 100/25, tačka III; Republika Srpska: Službeni glasnik Republike Srpske 20/26, član 3). Sama prijava ne dozvoljava rezidentu da iznese više od gore navedenih iznosa.
- Ulazak u EU u Mađarskoj ili Hrvatskoj: 10.000 € ili više prijavljuje se pismeno, na obrascu EU, carini na mjestu ulaska (Uredba (EU) 2018/1672, član 3). Hrvatska carina obrazac prima i e-poštom, na adresu [email protected].
- Avionom u Njemačku: 10.000 € ili više prijavljujete njemačkoj carini sami, ne čekajući da vas pitaju, preko portala Zoll-Portal ili, u pojedinim slučajevima, na papirnom obrascu 040001 na engleskom; za neprijavljivanje kazna može da iznosi do 1.000.000 € (ZollVG § 31). Između zemalja EU, na primjer iz Austrije u Njemačku, 10.000 € ili više morate da prijavite kada carina to zatraži i da kažete odakle je novac i čemu služi (ZollVG § 12a).
Netačni ili nepotpuni podaci računaju se kao da prijave nije bilo. Na granici EU neprijavljen novac može privremeno da se zadrži do 30 dana, a uz produženje najduže 90 dana (Uredba (EU) 2018/1672, član 7).
Gotovina kod njemačkog trgovca
Po njemačkom zakonu o pranju novca (Geldwäschegesetz, GwG) trgovac koji primi 10.000 € ili više u gotovini mora da vas identifikuje: zapisuje vaše ime i prezime, mjesto i datum rođenja, državljanstvo i adresu i provjerava ih prema službenoj ispravi sa fotografijom, na primjer pasošu (GwG § 10, § 11 i § 12). Taj zakon ne ograničava plaćanje auta gotovinom; jedina zabrana plaćanja gotovinom u njemu odnosi se na kupovinu nekretnina (GwG § 16a).
Trgovac ipak smije da odbije gotovinu ako je to dogovoreno prije zaključenja ugovora (Deutsche Bundesbank), pa način plaćanja dogovorite prije potpisivanja.
Od 10. jula 2027. trgovcima u EU biće zabranjeno da za jednu kupovinu prime više od 10.000 € u gotovini, računajući i plaćanja koja su naizgled povezana (Uredba (EU) 2024/1624, član 80). Ograničenje ne važi za plaćanja između privatnih lica, pa ne obavezuje privatnog prodavca.
Česte zablude
- „Auto skuplje od 10.000 € po zakonu mora da se plati preko računa.“ U Njemačkoj zakon o pranju novca samo obavezuje trgovca da identifikuje kupca koji plaća 10.000 € ili više u gotovini; ograničenje plaćanja gotovinom iznad 10.000 € u EU važi tek od 10. jula 2027.
- „Ako novac prijavite, smijete da iznesete i više od 10.000 €.“ Rezident Srbije ne smije da iznese više od 10.000 € osim pri iseljenju, a višak carina oduzima; prijava samo nerezidentu omogućava da iznese ono što je prijavio pri ulasku. U BiH rezidentu je potrebno odobrenje ministarstva.
- „U BiH se prijavljuje samo iznos veći od 10.000 €, odnosno od 20.000 KM.“ Propisi oba entiteta traže prijavu već od 10.000 €.
- „U FBiH više od 10.000 € smije da se iznese samo pri iseljenju, za medicinske troškove, školovanje i slično.“ Ministarstvo može da prihvati i drugi opravdan razlog, a za plaćanje robe u inostranstvu mogu da se iznesu bankarski čekovi izdati na osnovu predračuna prodavca.
- „Prenos do Njemačke traje 2 do 5 radnih dana.“ Iz Srbije SEPA prenos stiže do kraja sljedećeg radnog dana; za SWIFT prenos iz BiH rok nije potvrđen.
Ovaj korak uvoza
Izračunajte ukupan trošak
Izvori
Zvanični zakoni, odluke i stranice na kojima se ovaj vodič zasniva. Pročitani su 23. 9. 2026. i od tada su se propisi i iznosi mogli promijeniti, pa one koji su vam važni provjerite prije kupovine.
- Narodna banka Srbije: SEPA u Republici Srbiji, najčešća pitanja i odgovori (18. 5. 2026)
- Narodna banka Srbije: Zakon o deviznom poslovanju, prečišćen tekst
- Narodna banka Srbije: Odluka o uslovima za lične i fizičke prenose sredstava plaćanja u inostranstvo i iz inostranstva
- Narodna banka Srbije: Portal N1, pitanja u vezi s propisima koji se odnose na unošenje i iznošenje efektivnog stranog novca (3. 12. 2021)
- Uprava carina: Prenos sredstava preko granice
- Centralna banka BiH: CBBiH zvanično aplicirala za pristupanje SEPA području (6. 8. 2026)
- Vlada FBiH: Zakon o deviznom poslovanju (Službene novine FBiH 47/10)
- Vlada FBiH: Odluka o fizičkom prenosu gotovine (Službene novine FBiH 100/25)
- Ministarstvo finansija Republike Srpske: Zakon o deviznom poslovanju, nezvanični prečišćeni tekst
- Ministarstvo finansija Republike Srpske: Fizički prenos gotovine
- Uredba o fizičkom prenosu gotovine (Službeni glasnik Republike Srpske 20/26)
- Regulation (EU) 2018/1672 on controls on cash entering or leaving the Union
- NAV: Készpénz bejelentése
- Carinska uprava Republike Hrvatske: Unos i iznos novca (nova pravila od 26. ožujka 2026.)
- Zoll: Anmelde- bzw. Anzeigepflicht bei Ein- oder Ausreise aus bzw. in Nicht-EU-Mitgliedstaaten
- Zollverwaltungsgesetz, § 12a
- Zollverwaltungsgesetz, § 31
- Geldwäschegesetz, § 10
- Geldwäschegesetz, § 16a
- Deutsche Bundesbank: Häufig gestellte Fragen zum Bargeld
- Regulation (EU) 2024/1624 on preventing the use of the financial system for money laundering, article 80