Polovnjak.net

EUR.1 i izjava o porijeklu: kada je carina 0%

EUR.1 i izjava o porijeklu na fakturi su dva dokaza da auto ima preferencijalno porijeklo iz EU. Sa važećim dokazom polovan auto kupljen u Njemačkoj plaća carinu 0% i u Srbiji i u BiH, a bez njega redovnu carinu za polovan auto, koju navode vodiči o carini i PDV-u u Srbiji i u BiH. Nije dovoljno da je auto proizveden u EU: izvoznik mora moći da dokaže porijeklo dokumentima.

Šta su EUR.1 i izjava o porijeklu

EUR.1 (uvjerenje o kretanju robe) izdaje carina zemlje izvoza. Izjava o porijeklu je propisan tekst koji izvoznik stavlja na fakturu ili drugi komercijalni dokument. Oba dokumenta dokazuju preferencijalno porijeklo po revidiranim PEM pravilima, koja su od 1. januara 2026. jedina pravila o porijeklu u trgovini EU sa Srbijom i BiH.

Koji auti imaju porijeklo iz EU

Porijeklo određuju pravila o porijeklu, a ne mjesto kupovine ni marka. Za automobile vrijednost materijala bez porijekla može da bude najviše 45% cijene franko fabrika (revidirana PEM pravila, Prilog II), a jednostavno sklapanje nikada ne daje porijeklo. Uprava carina Srbije navodi da nije dovoljno da je auto kupljen u EU, pa ni da je tamo proizveden.

Auti proizvedeni u Japanu, Koreji, SAD, Kini ili Velikoj Britaniji ne mogu da imaju porijeklo iz EU (te zemlje nisu strane PEM konvencije). Za auto proizveden u Turskoj ili u nekoj od zemalja EFTA i kupljen u Njemačkoj nijedan zvaničan tekst ne potvrđuje carinu 0%; pitajte špeditera.

Koliko se plaća bez dokaza

Bez dokaza auto plaća redovnu carinu za polovan auto, koju navode vodiči o carini i PDV-u u Srbiji i u BiH; PDV se plaća u oba slučaja.

Kako se EUR.1 izdaje u Njemačkoj

EUR.1 izdaje njemačka carinarnica (Zollstelle) na pismeni zahtjev izvoznika ili njegovog zastupnika, na primjer špeditera. Izvoznik može da bude svako fizičko ili pravno lice koje može da dokaže porijeklo, pa i privatni prodavac.

  • Komplet obrazaca kupuje se kod trgovaca obrascima ili u privrednim komorama (IHK).
  • U zahtjevu se navode i uz njega prilažu dokazi o porijeklu.
  • MRN izvozne deklaracije upisuje se u polje 11; EUR.1 se izdaje tek kada je sigurno da se auto izvozi.
  • Kao porijeklo se upisuje Evropska unija ili EU, nikako Njemačka.

Postupanje carine je u načelu besplatno, a izdavanje EUR.1 nije među radnjama koje se naplaćuju po njemačkoj uredbi o carinskim troškovima (ZollKostV). Ono što naplaćuje trgovac ili špediter cijena je njegove usluge, a ne carinska taksa. Prije plaćanja pismeno dogovorite ko pribavlja dokaz.

Kada je dovoljna izjava o porijeklu

Izjavu o porijeklu svaki izvoznik može da sačini kada roba sa porijeklom u pošiljci ne vrijedi više od 6.000 €, a ovlašteni izvoznik za bilo koju vrijednost, uz broj ovlaštenja. Tekst je propisan; njemačka verzija počinje riječima „Der Ausführer (Bewilligungs-Nr. ...) der Waren, auf die sich dieses Handelspapier bezieht, erklärt ...“, a kao porijeklo se navodi EU. Potrebni su svojeručni potpis izvoznika i ime potpisnika (ovlašteni izvoznik može biti oslobođen potpisivanja), a pečat nije potreban.

Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) navodi da izjavu na fakturi daje firma koja prodaje auto, a da za auto kupljen od privatnog lica treba EUR.1. Da li privatni kupoprodajni ugovor može da sadrži izjavu, nije potvrđeno.

Koliko dokaz važi i šta ako ga nema

Dokaz važi 10 mjeseci od izdavanja i u tom roku mora da se podnese carini zemlje uvoza (revidirana PEM pravila, član 23).

Ako EUR.1 nije izdat pri izvozu, na primjer greškom, njemačka carina može da ga izda naknadno, u roku od dvije godine od izvoza, sa oznakom „ISSUED RETROSPECTIVELY“. Naknadna izjava o porijeklu mora da se podnese u roku od dvije godine od uvoza.

U BiH se preferencijalni tretman može tražiti i naknadno, uz zahtjev za povraćaj u roku od tri godine (Zakon o carinskoj politici, Službeni glasnik BiH 58/15). I u Srbiji se povraćaj može tražiti u roku od tri godine, pa i na osnovu preferencijalne stope (Carinski zakon, član 103), ali nijedan zvaničan tekst ne potvrđuje da se prihvata dokaz pribavljen poslije puštanja auta u slobodan promet. Pribavite dokaz prije carinjenja.

Provjera poslije carinjenja: ko plaća

Carina može kasnije da provjeri dokaz, nasumično ili zbog osnovane sumnje; izvoznik čuva dokumente najmanje tri godine. Ako zemlja izvoza ne može da potvrdi porijeklo ili, kod osnovane sumnje, ne odgovori za deset mjeseci, carina se naplaćuje od uvoznika, i kada je to fizičko lice.

U Srbiji je provjera moguća tri godine; ako je uvoznik bio trgovac, carina naplatu traži od njega. U BiH je od 2020. do 2024. porijeklo polovnih vozila naknadno provjereno 21.882 puta, a u 15.155 slučajeva (69,3%) nije potvrđeno (podaci državne revizije institucija BiH iz decembra 2025).

Česte zablude

  • „Granica od 6.000 € računa se po katalogu AMSS.“ Pravila računaju vrijednost robe sa porijeklom u pošiljci; nijedan zvaničan izvor ne vezuje granicu za katalog, ali praksa srpske carine nije potvrđena.
  • „Privatni prodavac ne može da dobije EUR.1.“ Zahtjev kao izvoznik može da podnese svako ko može da dokaže porijeklo; prepreka su dokumenti.
  • „CoC dokazuje porijeklo.“ CoC nije carinski dokument; porijeklo dokazuju samo EUR.1 ili izjava o porijeklu.
  • „Izjavu daje samo firma, uz pečat.“ Po pravilima do 6.000 € može svaki izvoznik, a pečat nije potreban.
  • „Najviše 40% dijelova smije da bude bez porijekla.“ Revidirana pravila dozvoljavaju materijale bez porijekla do 45% cijene franko fabrika; 40% je stari podatak.

Sljedeći korak

Izračunajte ukupan trošak

Izvori

Zvanični zakoni, odluke i stranice na kojima se ovaj vodič zasniva. Pročitani su 23. 9. 2026. i od tada su se propisi i iznosi mogli promijeniti, pa one koji su vam važni provjerite prije kupovine.